Zadržavanje kijanja zaista može da vam naškodi

Foto: Witthaya Prasongsin / Getty Images

Kada sam bio dete, među decom na igralištu kružila je priča da će vam, ako zadržite kijanje, očne jabučice ispasti iz glave.

To je jedna od onih dečjih priča kojima su nas plašili, poput tvrdnje da žvaka ostaje u stomaku deset godina ako je progutate ili da ćete umreti u stvarnom životu ako u snu padnete i udarite o zemlju. Čak ni sa sedam godina nisam verovao u to, a činjenica da i danas imam oba oka potvrđuje da je ta priča bila samo mit.

Tokom čitavog odraslog života imao sam naviku da zadržavam kijanje i uvek sam mislio da time činim uslugu ljudima oko sebe, štiteći ih od kapljica koje izlaze iz nosa. Kada već ne mogu da zadržim kijanje, obično kinem u pregib lakta. Ipak, to mi je oduvek delovalo kao neka joga poza koju nikako ne izvodim kako treba – da li lakat treba da bude gore, glava dole? Da li zaista pokrivam usta ili samo nespretno mašem rukom prema sopstvenom bicepsu? Međutim, ispostavlja se da, iako mi očne jabučice gotovo sigurno neće ispasti, zadržavanje kijanja ipak nije tako bezazleno kao što sam mislio.

„Isti fizički principi koji kijanje čine efikasnim mehanizmom za zaštitu disajnih puteva, u retkim slučajevima mogu dovesti do povreda kada se taj refleks nasilno prekine“, rekao je za Popular Science dr Ćin Liu, istraživač sa Univerziteta Vašington u Sent Luisu. Koliko je, zapravo, opasno zadržavati kijanje?

Kijanje treba da izađe napolje, a ne da se vraća u telo

Koliko god kijanje delovalo iznenadno i nepredvidivo, ono nije slučajno. Prema rečima dr Liua, kijanje je evoluiralo kao prirodni odbrambeni mehanizam – brz i snažan način da se iz gornjih disajnih puteva izbace nadražujuće materije, alergeni i uzročnici bolesti pre nego što naprave problem. Zbog toga je sila kojom kijamo veoma velika.

Kako telo stvara toliku snagu?

Dr Liu koristi slikovito, i pomalo zastrašujuće poređenje. „Dijafragma i međurebarni mišići funkcionišu kao pištolj, dok je vazdušni pritisak metak“, objašnjava on.

Prilikom normalnog kijanja sva ta nagomilana energija izlazi kroz nos i usta i raspršuje se u vazduhu. Međutim, kada istovremeno zatvorite nos i čvrsto stisnete usta, pritisak više nema izlaz.

„Kijanje je zamišljeno kao otvoreni sistem za oslobađanje pritiska“, kaže Liu. „Problemi nastaju kada se taj izlaz iznenada blokira.“

Umesto da izađe napolje, ista sila vraća se u vaše telo i prenosi na tkiva i organe koji nisu predviđeni da podnesu toliki pritisak. Ako je pritisak dovoljno veliki, može doći do povrede.

Kako objašnjava dr Liu, zarobljeni pritisak može da se proširi na nazofarinks, sinuse, Eustahijeve tube, pa čak i srednje uho. U retkim slučajevima može dospeti i u dublja tkiva vrata ili grudnog koša.

Izvor/ Saznaj više: popsci.com

Ostavite komentar

Pošaljite vest