Kafa bi mogla da usporava starenje, evo zašto

0
Foto; Getty Images / SimpleImages

Ima nekoliko namirnica i pića čiji se ugled stalno klati između spasa i propasti. Crveno vino, jaja i ulja za kuvanje su dobar primer. Ja se obično osiguram tako što ih jedem umereno, pa šta bude.

Jedino što ne umem da konzumiram umereno je verovatno i najspornije od svega, a to je kafa. Toliko sam navučena da mi obično treba bar jedna šoljica pre nego što izađem sa drugaricom na kafu.

Koliko god da sam joj odana, i dalje nije sasvim jasno da li mi ta svakodnevna doza zaista prija zdravlju. Dok sam odrastala, za kafu se govorilo da čuva srce, pa da mu remeti ritam, da smanjuje rizik od raka, pa da ga povećava. Znam samo da me svako jutro vrati među žive. Može li ta navika da mi smanji bore i pomogne da starim lepše?

Novo istraživanje sa univerziteta Texas A&M pokazuje da pojedina jedinjenja iz kafe mogu da štite telo od starenja i upala.

Doktor Dung Trin, glavni medicinski direktor klinike Healthy Brain u Long Biču u Kaliforniji, smatra da je ipak prerano za slavlje, bilo šampanjcem ili novom džezvom. Po njegovim rečima, kafu i kafeinsku kiselinu još uvek ne treba posmatrati kao sredstvo protiv starenja.

Nije stvar u kofeinu

Iako joj se status zdrave namirnice stalno menja, kafa se uporno povezuje sa dužim životom i manjim rizikom od nekih bolesti, samo što niko tačno ne zna zašto. Istraživanje sa Texas A&M, koje je vodio dr Stiven Sejf, bavilo se ćelijskim receptorom koji se zove NR4A1.

NR4A1 je protein koji upravlja načinom na koji ćelije reaguju na stres i oštećenja. Naučnici su otkrili da se nekoliko jedinjenja iz kafe vezuje za ovaj receptor, pre svega polifenoli, biljne materije sa antioksidativnim i protivupalnim dejstvom. Jedan od tih polifenola je kafeinska kiselina. Ima je u kafi i u mnogim drugim biljkama, a uprkos imenu nema nikakve veze sa kofeinom. Ova jedinjenja kao da pojačavaju zaštitnu ulogu proteina NR4A1, pa ublažavaju oštećenja ćelija i usporavaju rast ćelija raka u laboratorijskim uslovima.

Prostije rečeno, što NR4A1 vrednije radi, to se ćelije možda bolje brane od oštećenja. Mene upišite.

Kada su istraživači uklonili NR4A1 iz ćelija, korisni efekti su nestali. To ukazuje da baš ovaj receptor stoji iza njih. Ako kafa zaista pomaže NR4A1 da radi svoj posao, možda imamo novi napitak protiv starenja.

Zanimljivo je da kofein tu ne igra glavnu ulogu, kaže Trin. Korist izgleda dolazi od drugih sastojaka kafe, poput kafeinske kiseline i ostalih polifenola.

Njemu je najupečatljivije bilo upravo to što cela priča zapravo nije o kofeinu. Dopalo mu se i to što istraživači nisu samo pokazali da se ova jedinjenja vezuju za receptor, već su dokazali i efekte u ćelijama koji zavise od NR4A1, a to ceo mehanizam čini mnogo ubedljivijim.

Prevedeno na svakodnevni jezik, studija nije samo pokazala da se sastojci kafe kače za NR4A1. Pokazala je da to vezivanje izgleda stvarno pokreće zaštitno dejstvo proteina.

U skladu sa tim, i kafa bez kofeina imala je slično zaštitno dejstvo na ćelije u laboratoriji. To je još jedan znak da korist od kafe možda uopšte ne potiče od kofeina.

Trin ističe da je jedna od važnih poruka ovog rada to da kafu ne treba gledati samo kao način da unesemo kofein. Kafeinska, hlorogenska i ferulinska kiselina, kao i još nekoliko jedinjenja iz kafe, reagovali su sa NR4A1, dok je kofein pokazao mnogo nestabilnije dejstvo na ovaj receptor.

Ispada da supermoć kafe, bar kad je reč o starenju, možda i ne leži u kofeinu.

Zašto su stručnjaci i dalje oprezni

Pre nego što krenete da ispijate trostruke late u ime zaštite ćelija, znajte da više ne znači uvek i bolje.

Trin kaže da se iz ove studije nikako ne može zaključiti da više kafe donosi i više koristi za NR4A1. Istraživači su radili sa ekstraktima kafe i prečišćenim jedinjenjima u laboratoriji, a nisu ljudima davali sve veće količine kafe i merili aktivnost ovog proteina. Uz to, u ljudskom organizmu čak i dobra stvar može da bude preterana.

Prema njegovim rečima, posle određene količine kafa počinje da donosi neželjene efekte kofeina. Kod osetljivijih ljudi to su loš san, anksioznost, lupanje srca ili skok pritiska, a sve to može da poništi druge zdravstvene koristi. Ova studija nije utvrdila ni idealan broj šoljica, ni vezu između količine i dejstva na ovaj mehanizam.

Trin dodaje da, koliko god rezultati bili zanimljivi, po njemu još nisu dovoljni da se menjaju preporuke o pijenju kafe.

Ranija istraživanja povezivala su kafu sa dužim životom i boljim ishodima kod nekih bolesti vezanih za starenje, ali nisu mogla da objasne zašto. Ova studija nudi jedno moguće biološko objašnjenje.

Kao i većina istraživanja u ranoj fazi, ni ovo ne može direktno da se primeni na ljude koji ujutru piju svoju šoljicu ambicije. Veliki deo posla urađen je na jednoj vrsti ćelija raka i na imunskim ćelijama miševa, a ne na ljudima koji redovno piju kafu. Iako je pronađen obećavajući mehanizam, još nije jasno kako bi se on odrazio na zdravlje ljudi.

Na kraju, Trin smatra da nijedna namirnica ili supstanca sama po sebi neće presuditi o tome kako ćemo stariti.

Za kafenisanu dušu poput mene, ovi rezultati su ipak najlepša vrsta buđenja. Kafa možda vraća sat unazad, a možda i ne, ali me sigurno spasava da ne odložim alarm petnaest puta.

Trin naglašava da su za zdravo starenje mnogo važniji redovna fizička aktivnost, dobar san, izbegavanje cigareta, kontrola pritiska i metaboličkih rizika, druženje, mentalna aktivnost i uopšte zdrava ishrana.

Po njegovom mišljenju, ova studija je obećavajući deo naučne slagalice, a ne recept za još jednu šoljicu kafe.

Izvor/ Saznaj više: popsci.com

Ostavite komentar

Pošaljite vest