Foto: politika.rs

Ona će biti između Hrama Svetog Save i zdanja Narodne biblioteke Srbije

Svetosavski plato sređuje se već pet godina, a u završnicu ulazi sa izmenjenim projektom. Glavni pešački pristup iz Nebojšine ulice do ulaza u Hram Svetog Save biće uži, imaće šest i po metara u odnosu na prvobitnih 18. Postojeća fontana neće biti ukinuta, sledi joj redizajn tako što će između dve vodene površine staza od tri metra biti dvostruko veće širine. Od vodoskoka se uvodi pristupna rampa sa kaskadnim delom za sedenje koja vodi prema već završenom platou ispred bogomolje. Između nje i aneksa zdanja Narodne biblioteke Srbije (NBS) u širini od oko 25 metara, a celom dužinom aneksa predviđeno je „zeleno ostrvo” sa stablima odraslog hrasta, dok će u produžetku tog ostrva biti kamerna scena sa zelenim kaskadama sa oko 200 sedećih mesta.

Pozicija ranije predviđene šume, prostora prekoputa zgrade NBS-a sa oko 140 stabala hrasta, ne menja se, ali gubi vodenu površinu celom dužinom uz centralni pešački pristup glavnom ulazu u Hram, objašnjava za „Politiku” novine u projektu arhitekta i akademik Branislav Mitrović koji je sa kolegom Dejanom Miljkovićem autor idejnog rešenja za rekonstrukciju Svetosavskog platoa, od pre pet godina kulturnog dobra: prostorno kulturno-istorijske celine.

Oni su taj posao dobili 2020. tako što ih je direktno, bez konkursa, angažovala Srpska pravoslavna crkva kako bi oplemenili javni prostor koji se duže od veka planira, projektuje i preprojektuje. Aktuelne izmene tražila je takođe crkva, ali i „Beograd put”, odnosno grad, dodaje Mitrović.

– Naša inicijalna ideja bila je da prostor ispred Hrama zbog događaja koji se tu dešavaju, polomljenih ploča i blata upristojimo. Uskladiti plato ispred male Crkve Svetog Save i velike i sačuvati zelenilo bio je najveći izazov, a da se pritom ne preseče veza ta dva zdanja. Ostavili smo zelenilo između tih objekata i redukovali deo platoa koji je bio predviđen za popločavanje. Njega smo smanjili i u delu između Hrama i administrativnog aneksa biblioteke. Između nje i glavne pešačke staze zadržali smo postojeći drvored. Podloga dominantnog korpusa sa drvećem prekoputa objekta NBS-a nije planirano da bude betonirana, nego nasuta rizlom i prošarana stazama za kretanje osoba sa invaliditetom i dečjih kolica. Spomenik Karađorđu trebalo bi da ostane gde jeste, od uslova Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture zavisi da li će on biti na postojećem brežuljku ili u ravni sa budućom hrastovom šumom – objašnjava Mitrović.

Deo iza Hrama uz Ulicu Bore Stankovića, kao i bočno, severno uz Katanićevu i Krušedolsku ulicu završen je, a radovi su na glavnoj pristupnoj stazi između fontane i Nebojšine ulice čiji još mali deo treba da bude obložen kamenim pločama. Majstori su i između Hrama i biblioteke gde će biti kamerna scena i drvoredi, kao i u onoj celini parka od zgrade Parohijskog doma prema Bulevaru oslobođenja. Parohijski dom sagrađen 2004. biće zamenjen „novim objektom prema potrebama SPC”, navedeno je u planu detaljne regulacije platoa kod Hrama Svetog Save i blokova između Trga Slavija i ulica Svetog Save, Katanićeve, Nebojšine i Bulevara oslobođenja, čiji je elaborat za rani javni uvid bio pred očima javnosti u martu ove godine. Budući parohijski dom predviđen je uz Krušedolsku ulicu, a njegova planirana visina je do 12 metara.

Izvor/ Saznaj više: politika.rs

Ostavite komentar

Pošaljite vest