Globalne emisije CO2 iz elektroenergetskog sektora premašile nivoe od pre pandemije

Za rast je najviše odgovorna Kina u kojoj je zabeležen porast emisija CO2 od 14% u odnosu na prvu polovinu 2019, dok su u ostatku sveta emisije pale za 4%.

Globalni rast u potražnji za električnom energijom u prvoj polovini 2021. premašio je brzinu izgradnje novih kapaciteta koji koriste obnovljivie izvore, što je dovelo do veće upotrebe uglja i posledično rasta emisija ugljen-dioksida, saopštava se u juče objavljenom izveštaju organizacije EMBER. U ovom izveštaju poredi se stanje u energetskom sektoru na globalnom nivou u prvoj polovini tekuće godine sa prvom polovinom 2019, čime se dobija uvid u energetsku tranziciju tokom oporavka od pandemije Kovida-19.

Naime, globalna emisija ugljen-dioksida iz proizvodnje struje je tokom prve polovine 2021. porasla za 12 odsto u odnosu na prvu polovinu 2020, kada je usled restriktivnih pandemijskih mera došlo da pada emisija. U odnosu na prepandemijski period, tj. na prvu polovinu 2019, emisije su u prvoj polovini ove godine porasle za 5 odsto.

Ovo je zabrinjavajuće s obzirom na to da je za zadržavanje zagrevanja ispod granice od 1,5 °C neophodno prepoloviti emisije u narednih 10 godina. Međutim, važan detalj je i činjenica da je za ovaj porast emisija većinski odgovorna jedna država – Kina. Ostatak sveta je u prvoj polovini 2021. zabeležio pad emisija od 4% u odnosu na prvih šest meseci 2019.

Globalna potražnja za električnom energijom je takođe porasla za 5 odsto u prvoj polovini 2021, u odnosu na prvu polovinu 2019. Ovaj zabeleženi globalni rast u potražnji obnovljivi izvori energije uspeli su da nadomeste sa 57 odsto, dok se sagorevanjem uglja obezbedilo ostalih 43 odsto, zbog čega je i došlo do rasta u emisijama. Ipak, izdvaja se jedna dobra vest, pomoću solarne energije i energije vetra po prvi put je proizvedeno više od 10 odsto globalne električne energije. Takođe, ovi obnovljivi izvori energije su po prvi put i premašili udeo nuklearne energije u ukupnoj globalnoj proizvodnji.

U izveštaju se navodi da nijedna zemlja nije zaista postigla „zeleni oporavak” od posledica pandemije u svojim energetskim sektorima, u smislu da tranzicija na obnovljive izvore ne ide dovoljno brzo da bi se ispunili klimatski ciljevi potavljeni Pariskim sporazumom. U Evropskoj uniji, SAD, Japanu i Koreji zabeležen je pad u emisijama ugljen-dioksida iz ovog sektora u odnosu na period pre pandemije, zahvaljujući zameni uglja sa energijom sunca i vetra, ali u izveštaju se navodi da je u ovim državama došlo i do pada u potražnji.

U kontrastu, u većini zemalja gde je potražnja bila povišena, došlo je i do rasta emisija ugljen-dioksida, budući da se povećala i proizvodnja električne energije sagorevanjem uglja, iako su rast zabeležili i obnovljivi izvori. Zemlje sa ovakvim „sivim oporavkom” su uglavnom u Aziji, a među njima se izdvaja Kina.

Potražnja za električnom energijom porasla je u Kini za 14 odsto u prvoj polovini 2021, u odnosu na prvu polovinu 2019. Preko dve trećine ovog rasta u potražnji zadovoljeno je sagorevanjem uglja, a ostatak solarnom i energijom vetra. Kina je bila odgovorna za 90 odsto globalnog rasta u potražnji i za 43 odsto globalnog rasta u proizvodnji električne energije pomoću sunca i vetra u ovom periodu.

Međutim, bez obzira na velika ulaganja i rast proizvodnje struje iz obnovljvih izvora, u Kini je proizvedeno i dodatnih 337 TWh (teravat sati) električne energije pomoću uglja, što je više nego što je Evropska unija ukupno proizvela struje iz uglja za isti period. Time je udeo proizvodnje električne energije iz uglja u Kini porastao na 53 odsto u prvoj polovini 2021, u odnosu na 50 odsto u prvoj polovini 2019.

U izveštaju se zaključuje da je pred svetom dugačak, ali neophodan put do postizanja apsolutne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Više nego bilo koji drugi sektor u ovoj deceniji, tranzicija u proizvodnji struje odrediće koliko će uspeti da se smanji povećanje srednje globalne temperature. Međutim, uočeno povećanje globalne emisije ugljen-dioksida upozorava da svet nije na putu da ograniči rast srednje globalne temperature na 1,5 °C, u odnosu na predindustrijski nivo.

 

TagsBakarna cev za klimuBTU u kilovateCena montaže klimeDa li je 9000 dovoljno za dnevnu sobuDa li je jača klima boljaDa li klima može da greje zimiDa li klima može iznad krevetaDa li klima troši gasDa li treba dozvola za klimu u zgradiDopuna freonaDopuna klima gasomEnergetski razred klimeGde postaviti klimu u sobiGde se stavlja spoljna jedinicaHolenderi na klimiInverter klima uređajIzbor klima uređajaIzolacija cevi klima uređajaKako izabrati klimuKako se čita nalepnica na klimiKlima 12000 BTUKlima 12000 za koliko kvadrataKlima 18000 BTUKlima 24000 BTUKlima 9000 BTUKlima na terasiKlima ne hladi kao preKlima radi ali ne hladi dovoljnoKlima slabo hladiKlima u režimu grejanjaKlima za dnevnu sobuKlima za grejanje umesto strujeKlima za kancelarijuKlima za kućuKlima za spavaću sobuKlima za stanKoja je najbolja klima za stanKoja klima najmanje trošiKoja klima za 40 kvadrataKoja klima za koju kvadraturuKoja klima za sobu od 15 kvadrataKoliko BTU po kvadratuKoliko često se puni klimaKoliko kilovata klimaKoliko kilovata klima za 20 kvadrataKoliko kilovata klima za 30 kvadrataKoliko košta ugradnja klimeKoliko metara bakarne cevi ide uz klimuKoliko struje troši klimaKoliko traje klima uređajKoliko traje montaža klimeKompresor klima uređajaMontaža klima uređajaOdvod kondenzataPopravka klimePotrošnja struje klima uređajaPozicija spoljne jedinicePozicija unutrašnje jediniceProračun snage klimePunjenje klima uređajaRedovan servis klimeServis klima uređajaSnaga klima uređajaŠta je vakuumiranje klimeŠta znači inverter kod klimeStandardna montaža klimeTabela kvadratura klimaUgradnja klimeVakuumiranje klima uređajaZašto klima gubi gas

Ostavite komentar

Pošaljite vest