Na mestu pepelišta termoelektrana „Kolubara A” i „Morava”, EPS gradi 110 MW novih solarnih kapaciteta

Solarne elektrane „Kolubara A” i „Morava” treba da počnu sa radom 2029. godine. Da li je ovo konačni početak kraja uglja kao energenta u Srbiji?

Termoelektrane „Kolubara A” i „Morava” su najstarije u sistemu Elektroprivrede Srbije. „Kolubara A”, u mestu Veliki Crljeni nadomak Beograda, radi od davne 1956. godine, a „Morava” u Svilajncu od 1968.

Posle više od 50 godina rada, i posle više odlaganja, ove dve elektrane bliže se kraju svog radnog veka. A na mestu njihovih pepelišta – gde se odlaže ogromna količina otpada koji nastaje njihovim radom – niknuće nove solarne elektrane.

Kako se navodi u nedavno objavljenom Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije, a koji se odnosi na naredne tri godine, solarne elektrane „Kolubara A” i „Morava” treba da počnu sa radom 2029. godine.
Ove dve elektrane, „Kolubara A” snage 78,6 MW, a „Morava” 31,8 MW, gradiće se tokom 2027. i 2028. godine, a ukupna vrednost investicije iznosi oko 93 miliona evra, od čega je preko 17 miliona evra predviđeno za rekultivaciju ovih deponija.

U pitanju je važan signal za Srbiju: na jednim od najprljavijih ishodišta naše zavisnosti od uglja proizvodiće se čista i obnovljiva energija. Ali nije ni samo do toga što solarne elektrane, za razliku od termoelektrana, proizvode čistu i obnovljivu energiju.

Solar je takođe i domaća energija na način na koji fosilna goriva – pa čak ni ugalj – više nisu.

Naime, Srbija je veliki uvoznik fosilnih goriva, a poslednjih godina je skočio i uvoz uglja, pa čak i lignita, koji tradicionalno posmatramo kao „naš”.

Ali ako želimo energiju koja je naša, solar je odličan odgovor: jednom izgrađene, solarne elektrane ne zavise ni od kakvog uvoza energenata, i ne zavise ni na koji način od svetskih tržišta ili geopolitike. One, zapravo, mogu biti ključ naše energetske bezbednosti i nezavisnosti.

 

Izvor/ Saznaj više: klima101.rs

Ostavite komentar

Pošaljite vest